Od 8 MHz do 4,5 milijuna ulaznica godišnje

Andrej Kores i Zoran Bistrički stjecali su prva stručna iskustva na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Ljubljani. Bavili su se programiranjem mikroprocesora, automatizacijom industrijskih procesa i prvim programskim rješenjima za krajnje korisnike.

Izgradili su vlastitu razvojnu platformu i sustav za upravljanje relacijskim bazama podataka pod nazivom AZ TreeBase (AZ3base), poznat po izvrsnoj podršci za podatkovne strukture u obliku stabla. Programski jezik bio je Borland Turbo Pascal, a hardver procesor Intel 286 na 8 MHz s 4 MB RAM-a u okruženju PC DOS.

Taj se temelj pokazao dobrim. Rješenja izgrađena na njemu ostala su u produkciji više od 20 godina te su bez poteškoća preživjela tehnološke promjene, pa i problem 2000. godine. Platforma za brzi razvoj aplikacija koju su stvorili postala je kamen temeljac za desetljeća razvoja softvera.

Kores i Bistrički krenuli su samostalnim poduzetničkim putem. Jezgra tima brzo se oblikovala: Matjaž Škrlj pridružio se krajem 1990., a Robert Snoj početkom 1991. Registrirali su se kao samostalna istraživačka skupina na području programskog inženjerstva pod nazivom „Programska delavnica A&Z” (Programska radionica A&Z).

Naziv je odabran promišljeno. Dok se svaka softverska tvrtka toga doba nazivala „soft” ili „lab”, oni su odabrali „delavnicu” (radionicu) kako bi računarstvo približili korisnicima. Neobičan naziv brzo je postao prepoznatljiv na slovenskom tržištu i povezan s kvalitetnim, pouzdanim i korisnicima prilagođenim rješenjima.

Njihovi prvi veći projekti bili su u zdravstvu: SPC XXI za centraliziranu nabavu, skladištenje i distribuciju cjepiva te Survival XXI za praćenje zaraznih bolesti i epidemija. Oba su razvijena u suradnji sa stručnjacima za epidemiologiju iz Instituta za zaštitu zdravlja Republike Slovenije. Tvrtka Programski atelje A&Z d.o.o. službeno je registrirana u travnju 1996.

Drugo desetljeće donijelo je odlučujući strateški zaokret: potpunu specijalizaciju za prodaju ulaznica. Tim je rano prepoznao da budućnost pripada višenamjenskim, integriranim platformama u kojima će internetska prodaja postati glavni kanal.

Oblikovali su dugoročnu razvojnu viziju s jasno određenim ciljem: izgraditi suvremenu, korisnicima prilagođenu, tehnološki naprednu, višenamjensku i potpuno integriranu digitalnu platformu za marketing i prodaju ulaznica te srodnih proizvoda.

Budući da su uvijek bili korak ispred stvarnih potreba korisnika, postavili su nove standarde prodaje ulaznica na domaćem i širem regionalnom tržištu. Temelj za platformu koja će poslije dobiti ime mojekarte bio je položen.

Treće desetljeće obilježile su potpuna specijalizacija i internacionalizacija poslovanja. Tim je stekao tehnološka, organizacijska, poslovna, marketinška i međunarodna znanja i iskustva koja su tvrtku dovela na najvišu stručnu razinu djelovanja.

To je bilo doba platforme DRAGON Ticketing četvrte generacije i marke mojekarte. Tržišni udio značajno je narastao u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a za tržište Bosne i Hercegovine osnovana je tvrtka Moje karte d.o.o. u Banjoj Luci. Platforma je tada pokretala sve, od kazališta i stadiona do špilja i festivala.

Nizale su se međunarodne reference: 15-godišnje partnerstvo s Postojnskom jamom, SNG Maribor, SNG Opera in balet Ljubljana, HNK Split i HNK Rijeka. Treće je desetljeće pokazalo da duboka specijalizacija i strpljenje grade nešto što nijedan startup ne može ponoviti.

Ulazeći u četvrto desetljeće djelovanja, jezgreni tim od 16 ljudi u Programskom ateljeu A&Z d.o.o. u Ljubljani i u tvrtki kćeri Moje karte d.o.o. u Rijeci nastavlja nositi kreativnost i razvojni zamah koji definiraju tvrtku.

Vizionarski i inovativni DNK, ugrađen u tvrtku od prvih redaka koda na procesoru od 8 MHz, i dalje pokreće razvoj. Tim je uvjeren da će i u godinama koje dolaze ostati konkurentan i postavljati smjernice u prodaji ulaznica.

Više od 4,5 milijuna ulaznica godišnje. 800+ prodajnih mjesta. Nacionalna kazališta u Sloveniji i Hrvatskoj. Od Postojnske jame do FK Crvena zvezda. Tehnologija se promijenila. Misija je ostala ista: graditi rješenja koja rade kad je to najvažnije.